I danas mogu da prizovem mirise tog prostora, terpentina i gline. Njegov atelje je bio za mene posebno mjesto, prostor slobode, igre i otkrivanja. Tada nisam znala da će taj svijet u velikoj mjeri odrediti i moj odnos prema umjetnosti i da ću i sama krenuti tim putem. Ipak, moj otac nije bio neko ko je olako podsticao izbor umjetničkog poziva, svjestan koliko je taj put zahtjevan i neizvjestan. Znao je koliko je teško živjeti od umjetnosti i koliko odricanja ona traži – rekla je magistarka vajarstva Aleksandra Božović, kćerka vajara Milutina Mila Božovića na predstavljanju publikacije o njenom ocu.
Publikaciju je objavila Matica crnogorska, a predstavljena je u Centru za kulturu Prijestonice.
-Završio je vajarstvo u umjetničkoj školi u Herceg Novom kod Draga Đurovića, Voja Stanića i Luke Tomanovića. On je jedan od onih Lesovih „ljudi-sjenki“ koji su nečujno živjeli cetinjski život, omiljeni nastavnik likovnog obrazovanja u Osnovnoj školi „Njegoš“, amater-arheolog koji je tragao za ostacima neolita u svom selu Zagora, vajar koji je izlagao svoje skulpture na crnogorskim salonima, boravio u inostranstvu i bio prisutan decenijama na svakom likovnom događaju. U njegovom Cetinju brojnim generacijama cetinjske djece ulio je ljubav prema umjetnosti – rekao Marko Špadijer govoreći o životu radu Mila Božovića.
Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković ocijenila je kako je Božović bio jedan od rijetkih cetinjskih umjetnika koji je cio životni i profesionalni vijek proveo u tom gradu, u sredini u kojoj je umjetnost bila neodvojiva od društvene i političke klime u zemlji.
Posebno je istakla radove angažovanog karaktera koji su nastaajli u periodu raspada SFRJ i mogu se tumačiti kao ciklus posvećen vremenima uoči i za vrijeme rata, vremenima smrti, stradanja i neizvjesnosti, u kojima je čovjek, kako je rekla, polagao najdragocjeniji životni ispit savjesti i humanosti.
-Riječ je o radovima koji su do danas bili nepoznati javnosti, a u čijoj je realizaciji koristio konceptualne forme izraza – objekte i instalacije objasnila je Zeković.
Milo Božović stvarao je više od pola vijeka.
