Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, često se naziva „tihim ubicom“ jer može godinama da postoji bez jasnih simptoma. Osoba se može osjećati potpuno zdravo, a da pritom povišen pritisak postepeno oštećuje srce, krvne sudove, mozak i bubrege.
Upravo zato nije dobro čekati da se pojave tegobe. Jedini pouzdan način da saznate da li imate visok pritisak jeste redovno mjerenje.
Koje vrijednosti treba da zabrinu?
Kod odraslih se krvni pritisak od 140/90 mmHg ili više, izmjeren u ordinaciji u ponovljenim mjerenjima, smatra hipertenzijom prema često korišćenim evropskim kriterijumima. Vrijednosti mogu varirati tokom dana, pa jedno mjerenje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze. Ljekar može preporučiti i mjerenje kod kuće ili tokom 24 sata.
Može li tijelo da upozori na problem?
Većina ljudi sa povišenim pritiskom nema nikakve simptome. Kod izrazito visokih vrijednosti mogu se javiti jaka glavobolja, bol u grudima, otežano disanje, smetnje vida ili neurološki simptomi, ali na njih ne treba čekati da bi se provjerio pritisak.
Ako izmjerite vrijednost veću od 180/120 mmHg, ponovite mjerenje nakon kratkog odmora. Ako je i dalje toliko visoka, odmah potražite medicinski savjet. Ukoliko se uz to jave bol u grudima, gušenje, slabost jedne strane tijela, smetnje govora ili vida, pozovite hitnu pomoć.
Kako smanjiti rizik?
Pritisak se može držati pod kontrolom promjenama životnih navika i, kada je potrebno, terapijom koju propisuje ljekar. Preporučuju se manje soli, uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje alkohola i prestanak pušenja.
Najvažnije je da ne čekate glavobolju ili druge tegobe. Povremeno izmjerite pritisak, a ako su vrijednosti često povišene, obratite se izabranom ljekaru. Pravovremena kontrola može značajno smanjiti rizik od infarkta, moždanog udara i oštećenja bubrega.
