Kada pomislimo na hidrataciju, većina nas odmah posegne za čašom vode. Međutim, posljednjih godina police prodavnica i ekrani društvenih mreža preplavljeni su šumećim tabletama, sportskim napicima i praškovima koji obećavaju bržu i bolju hidrataciju zahvaljujući takozvanim elektrolitima.
Ali, da li su nam ti suplementi zaista neophodni da bismo ostali hidrirani, ili je riječ o dobro upakovanom marketinškom triku? Odgovor, očekivano, zavisi od toga šta radite i kako živite.
Šta su zapravo elektroliti?
Elektroliti su minerali – prije svega natrijum, kalijum, kalcijum i magnezijum – koji nose električni naboj kada se rastvore u tečnostima u našem tijelu (poput krvi i znoja). Oni imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti unutar i izvan ćelija, omogućavaju mišićima da se kontrahuju, prenose nervne impulse i drže krvni pritisak pod kontrolom.
Kada se znojimo, mi ne gubimo samo običnu vodu; gubimo i te važne minerale. Upravo tu na scenu stupaju elektroliti.
Kada su nam elektroliti zaista potrebni?
U većini svakodnevnih situacija, obična voda je sasvim dovoljna. Naše tijelo je izuzetno pametan mehanizam koji samostalno odlično održava balans elektrolita uz pomoć bubrega, sve dok se hranimo i hidriramo normalno. Ipak, postoje situacije u kojima dodavanje elektrolita ima punog smisla i može spriječiti ozbiljne probleme:
Intenzivni i dugotrajni trening: Ako vježbamo duže od sat vremena – posebno po vrućem vremenu – i pritom se pošteno znojimo, voda sama po sebi možda neće nadoknaditi sve što smo izgubili znojenjem. Tada sportski napici ili suplementi s elektrolitima sprečavaju grčeve u mišićima i iscrpljenost.
Gubitak tečnosti zbog bolesti: Ako imamo stomačni virus praćen povraćanjem ili prolivom, tijelo u kratkom roku gubi ogromnu količinu minerala. U tim trenucima, oralne rehidracione solucije (koje sadrže precizno izbalansiran odnos soli i šećera) životno su važne.
Ekstremne vrućine i težak fizički rad: Boravak na suncu i rad na otvorenom tokom ljetnjih dana uzrokuju obilno znojenje, pa dodavanje elektrolita u vodu pomaže da se brže osvježimo i izbjegnemo vrtoglavicu.
Kada su elektroliti potpuno nepotrebni?
Ako vježbamo pola sata u klimatizovanoj teretani, sjedite u kancelariji ili šetate laganim tempom, suplementi s elektrolitima nam nisu potrebni.
Mnogi komercijalni sportski napici čak u sebi sadrže iznenađujuće velike količine dodatog šećera i kalorija. Redovno ispijanje ovih pića kada tijelo za tim nema potrebu može dovesti do unosa suvišnih kalorija, što je kontraproduktivno ako nam je cilj održavanje kilaže ili zdravlje zuba.
Kako unijeti elektrolite prirodnim putem?
Dobra vijest je da elektrolite ne moramo kupovati u apotekama da bismo ih unijeli u organizam. Najbolji i najzdraviji izvor elektrolita krije se u običnoj, kvalitetnoj hrani: Kalijum ćemo pronaći u bananama, krompiru, spanaću, avokadu i pasulju. Natrijum i hlorid unosimo kroz redovnu ishranu (često i previše, pa nam dodatne soli obično nijesu potrebne). Magnezijum se nalazi u orašastim plodovima, sjemenkama, integralnim žitaricama i tamnom lisnatom povrću. Kalcijum je prisutan u mliječnim proizvodima, ali i u obogaćenim biljnim napicima i zelenom povrću.
Da bismo ostali hidrirani tokom običnog dana, čista voda je i dalje naš najbolji saveznik. Elektroliti postaju neophodni tek onda kada tijelo kroz znoj ili bolest izgubi značajnu količinu minerala. Slušajte svoje tijelo, pijte vodu kada ste žedni, a šarene napitke sa elektrolitima sačuvajte za one dane kada se zaista pošteno oznojite.
