Današnje saslušanje Olega Obradovića u Višem sudu trebalo bi da donese odgovore na pitanje postoje li zaista autentični mejlovi koji bi mogli ukazati na korupciju prilikom privatizacije Crnogorskog Telekoma, na njihovo porijeklo i način na koji su pribavljeni.
Nastavak saslušanja bivšeg predsjednika Odbora direktora Crnogorskog Telekoma Olega Obradovića zakazan je nakon što je njegov branilac, advokat Nikola Martinović, na prethodnom ročištu zatražio da zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović sudu dostavi sporni mejl i saopšti od koga ga je dobila.
Martinović je tada iznio tvrdnju da je riječ o falsifikovanom dokumentu, najavljujući da će odbrana na današnjem saslušanju iznijeti dokaze kojima će to potkrijepiti. On je ukazao da sporni mejl, na kojem se, prema njegovim riječima, zasniva sumnja protiv Obradovića, nijesu imali ni sudija za istragu ni zaštitnica imovinsko-pravnih interesa.
Advokat je takođe tvrdio da dokument nije bio dio materijala američkih istražnih organa koji su se bavili slučajem Telekom, niti dokumentacije Specijalnog državnog tužilaštva.
Sudija za istragu Goran Šćepanović prekinuo je prethodno saslušanje i naložio zaštitnici imovinsko-pravnih interesa da sporni mejl dostavi do danas.
Talas tvrdnji o mejlovima
Pitanje autentičnosti elektronske prepiske ponovo je dospjelo u centar pažnje nakon što je Vojo Laković 6. novembra tvrdio da su pronađeni originalni mejlovi i da je dokumentacija dostavljena nadležnima. Laković je, gostujući na Aplus televiziji, najavio da će dokumentacija biti predočena pred sudom, uz mogućnost provjere njene autentičnosti.
Dodatnu pažnju slučaju dao je predsjednik skupštinske Komisije za istrage privatizacija Uglješa Urošević, koji je 9. novembra u emisiji „Naglas“ na Televiziji Crne Gore saopštio da posjeduje prepisku koja bi mogla biti značajna za rasvjetljavanje afere Telekom.
Urošević je pročitao djelove navodnih poruka u kojima se pominju fiktivne fakture, konsultantske kuće, novac namijenjen političarima u Crnoj Gori i Makedoniji, kao i dogovori o poslovima sa tadašnjom crnogorskom Vladom. Ipak, naglasio je da ne može potvrditi njihovu autentičnost i da je na nadležnim institucijama da utvrde da li je riječ o vjerodostojnoj dokumentaciji.
Dan kasnije, koordinator NVO Alternativa Crna Gora Vesko Pejak objavio je četiri navodna mejla iz 2004. i 2005. godine, za koje tvrdi da ukazuju na moguće koruptivne aranžmane tokom privatizacije Telekoma.
U objavljenoj prepisci pominju se Ana Kolarević, Oleg Obradović, Elek Štraub i Tamas Morvai, kao i kompanije Fiesta, Activa, Sigma i Rawleigh Trading. Posebnu pažnju izazvao je navod iz jedne od tih navodnih poruka o transferu 2,5 miliona eura iz Moneta i Crnogorskog Telekoma kompaniji Rawleigh Trading, uz dodatnih 1,3 miliona eura iz Makedonskog Telekoma.
Pejak je pozvao tužilaštvo da hitno provjeri autentičnost mejlova, porijeklo novca i eventualnu odgovornost osoba koje se u njima pominju, a njegove tvrdnje, kao i navodnu dokumentaciju, objavili su brojni mediji, uključujući RTCG.
Mnogo spornih mjesta
Nekadašnji analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović, koji ima višegodišnje iskustvo u oblasti borbe protiv dezinformacija, medijske pismenosti i analize uticaja kroz otvorene izvore (OSINT), na svom X nalogu ukazao je na niz nelogičnosti.
On najprije navodi da navodna ekskluziva Veska Pejaka, koju je objavio RTCG, odnosno mejl od 26. marta 2004, ide na oo@onionmail.org i mi@onionmail.org, a to je Tor mejl servis koji se pojavio skoro deceniju kasnije. „Direktori Telekoma su izgleda bili deceniju ispred nas“.
Potom objašnjava da Rene Obermann, CEO Deutsche Telekoma, 28. decembra 2006. navodno piše da firma trenutno ima aferu prisluškivanja. Jovanović podsjeća da je ta afera izbila u maju 2008, poslije teksta u nedjeljniku Špigl.
Jovanović skreće pažnju i na to da mejl od 26. marta 2004. dolazi sa straub.elek@telekom.hu. Objašnjava da se firma tada zvala Matáv i da je ime Magyar Telekom dobila tek 6. maja 2005, a i tada su im službeni mejlovi išli na @matav.hu.
Stručnjak za dezinformacije napisao je na svom X nalogu kako ispada da ljudi ne znaju ni ime sopstvene firme, jer je Andras Balogh u jednom mejlu @telekom.hu, a u drugom @telecom.hu. Obermann piše sa @telecom.de, iako DT koristi telekom.de, CEO Deutsche Telekoma piše Deutsche Telecom, a Straub Deutche Telecom.
Navodi i kako Atila iz Magyar Telekoma ima adresu attilas@mt.com, te da je mt.com domen Mettler-Toledo, švajcarskog proizvođača vaga i laboratorijskih instrumenata.
Izdvojio je i to što „svaki mejl kao da ga je kucao neko drugi. Negdje Elek Straub, negdje Straub Elek, negdje samo imena, negdje pune adrese. Da je sve izvučeno iz istog sandučeta ili arhive izgledalo bi isto, ovako izgleda kao da je svaki mejl kucao drugi čovjek“.
-Zbog težine ove teme i za razliku od Pejaka, RTCG kao javni servis bio je dužan da sve ovo detaljno provjeri, a ne da potrči sa objavom. Ništa od ovoga ne znači nužno da u tim mejlovima nema ničeg tačnog, ali postoji barem šest indikacija koje su novinaru i uredniku trebale upaliti crvenu lampicu – zaključio je Milan Jovanović.
Današnje saslušanje trebalo bi da, dakle, donese odgovore na ključno pitanje: Da li sporni mejlovi uopšte postoje? Kao i šta je sa mejlovima koji se danima plasiraju u javnosti?
