Sa dolaskom jeseni i nižih temperatura, sve češće se susrećemo sa respiratornim infekcijama. Povratak djece u vrtiće i škole, više vremena provedenog u zatvorenim prostorima i bliski kontakt među ljudima stvaraju uslove za lakše širenje virusa koji zahvataju disajne puteve. Najčešće su u pitanju virusne infekcije, poput obične prehlade, različitih virusnih upala ždrijela i gornjih disajnih puteva, ali i grip i COVID-19. Većina ovih infekcija prolazi spontano, uz odgovarajući odmor i terapiju.
Simptomi, kažu ljekari, mogu biti različiti – najčešće su to curenje ili zapušenost nosa, kijanje, bol ili grebanje u grlu, kašalj, promuklost, glavobolja i osjećaj malaksalosti. Kod nekih infekcija javlja se i povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima ili izraženiji osjećaj iscrpljenosti.
Treba razlikovati tipične respitaorne infekcije i lijekove koji nam pomažu da se sa njima izborimo. Tako ćemo grip često prepoznati po naglom početku bolesti, visokoj temperaturi, izraženoj malaksalosti, glavobolji i bolovima u mišićima, uz respiratorne simptome. Jedna od najčešćih grešaka je samoinicijativno uzimanje antibiotika. Problem je u tome što najveći broj infekcija gornjih disajnih puteva izazivaju virusi, na koje antibiotici ne djeluju. No, česta upotreba antibiotika “uči” bakterije kako da se bore protiv njih, pa tako ustvari slabimo svoje šanse da nam antibiotici pomognu onda kada su nam zaista potrebni.
Odluku o uzimanju antibiotika zato treba isključivo da donese ljekar i to nakon pregleda, procjene kliničke slike i nerjetko tek nakon što dobije antibiogram – jasnu indikaciju koji antibiotik treba uključiti.
Šta uraditi da smanjimo rizik od infekcije?
Provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakta sa osobama koje imaju izražene simptome i ostajanje kod kuće tokom bolesti, zlatna su pravila kako bi se spriječilo dalje širenje bilo koje virusne infekcije,
Za određene kategorije stanovništva posebno je značajna vakcinacija protiv gripa, naročito kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, trudnica i drugih grupa kod kojih infekcija može imati teži tok.
Većina blagih respiratornih infekcija, prolazi i sa kućnim lječenjem i strogim mirovanjem. Ipak, kod ljekara treba poći ukoliko se javi otežano disanje, bol ili pritisak u grudima, izrazita slabost, poremećaj svijesti, izrazito visoka ili dugotrajna temperatura, ili pogoršanje nakon početnog poboljšanja. Posebnu treba biti oprezan kada se virus javi kod male djece, starijih osoba, trudnica i pacijenata sa hroničnim bolestima, jer kod njih infekcije mogu imati ozbiljniji tok.
