Amerika je na pragu izbornog dana koji bi mogao predstavljati ozbiljan test za predsjednika Donalda Trampa i njegovu administraciju. Sjutra će milioni Amerikanaca izaći na birališta kako bi odlučili ko će kontrolisati Kongres, ali i poslali političku poruku o pravcu kojim se zemlja kreće pod aktuelnim predsjednikom.
Na izborima se odlučuje o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, 35 mjesta u Senatu i guvernerskim pozicijama u 36 saveznih država. Iako Tramp nije kandidat, njegovo ime i politika nalaze se u središtu gotovo svake velike izborne rasprave.
Ulog je veliki: republikanci trenutno kontrolišu oba doma Kongresa, a demokrate pokušavaju da preuzmu najmanje jedan, čime bi dobile mogućnost da ograniče predsjednikovu zakonodavnu agendu i pojačaju kontrolu nad radom administracije.
Republikanci brane tijesnu većinu
Prema podacima koje je objavio Reuters, republikanci imaju 218 mjesta prema 214 demokratskih u Predstavničkom domu, uz dva upražnjena mjesta i jednog nezavisnog predstavnika koji se priklanja republikancima. Za preuzimanje kontrole demokratama je potreban neto dobitak od četiri mjesta.
U Senatu je odnos snaga 53 prema 47 u korist republikanaca, računajući dva nezavisna senatora koji glasaju sa demokratama. Demokratama su potrebna četiri nova mjesta kako bi osvojile većinu.
Upravo zbog toga borba za Senat ostaje posebno zahtjevna. Među najvažnijim izbornim okršajima su trke u Ajovi, Kanzasu, Mejnu, Mičigenu, Ohaju, Aljasci i Teksasu.
Više od 54 miliona birača već glasalo
Jedan od najvažnijih pokazatelja interesovanja za ovogodišnje izbore jeste veliki odziv birača prije samog izbornog dana.
Prema najnovijim izvještajima Associated Pressa, više od 54 miliona Amerikanaca već je glasalo putem ranog glasanja ili poštanskih listića. To je značajan pokazatelj mobilizacije biračkog tijela, ali ne i pouzdan dokaz da jedna stranka ima sigurnu prednost.
Podaci iz saveznih država u kojima se evidentira stranačka pripadnost pokazuju veći broj ranih glasova demokrata nego republikanaca. Ipak, taj odnos ne otkriva za koga su birači stvarno glasali, niti predstavlja konačnu projekciju rezultata.
Veliki odziv bilježi se i u državama koje bi mogle odlučiti sudbinu Senata. Teksas, Mejn i Mičigen posebno su u fokusu, jer bi promjena samo nekoliko izbornih rezultata mogla preokrenuti odnos snaga u gornjem domu Kongresa.
Ekonomija je Trampova najosjetljivija tačka
Iako su imigracija, bezbjednost granica i kulturne podjele i dalje važne teme američke politike, ekonomska situacija mogla bi imati presudan uticaj na odluku velikog broja birača.
Troškovi života, cijene hrane i goriva, stanovanje i posljedice carinske politike predstavljaju ozbiljan izazov za republikance. Posebno je osjetljivo pitanje koliko su građani zadovoljni ekonomskim rezultatima administracije koja je obećavala snažniju američku privredu i bolji životni standard.
Tramp je tokom završnice kampanje pokušao da mobiliše republikanske birače nizom skupova, uključujući nastupe u Ajovi i Kanzasu. Njegova poruka ostala je zasnovana na politici „Amerika na prvom mjestu“, zaštiti domaće proizvodnje i odbrani konzervativnih vrijednosti.
Međutim, dio republikanskih političara upozorava da bi carine i ekonomski pritisci mogli negativno uticati na rezultat stranke.
Demokratska ofanziva, ali i unutrašnje podjele
Demokrate u ove izbore ulaze sa ambicijom da iskoriste nezadovoljstvo dijela javnosti i vrate institucionalnu protivtežu Bijeloj kući.
Njihova kampanja naglašava ekonomsku sigurnost, dostupnost zdravstvene zaštite, troškove stanovanja i potrebu za snažnijim nadzorom predsjedničke administracije.
Ipak, ni demokratski tabor nije bez problema. Posebno je pažnju izazvao Mičigen, gdje je bivša kandidatkinja demokrata Hejli Stivens podržala republikanskog kandidata Majka Rodžersa, nakon sukoba sa stranačkim kandidatom Abdulsom El-Sajedom.
Ovaj slučaj pokazuje koliko unutrašnje podjele mogu biti opasne u trkama u kojima se pobjeda često odlučuje malom razlikom glasova.
Šta bi značio poraz republikanaca?
Ukoliko demokrate preuzmu Predstavnički dom, Tramp bi se suočio sa znatno težim političkim okruženjem. Demokratsko rukovodstvo moglo bi pokrenuti kongresne istrage o radu administracije, intenzivirati saslušanja i blokirati ili usporavati pojedine zakonodavne inicijative.
Posebno bi značajnu ulogu mogao dobiti demokratski lider u Predstavničkom domu Hakim Džefris, koji bi u slučaju pobjede svoje stranke mogao postati predsjedavajući tog doma.
Ako bi demokrate osvojile i Senat, njihov uticaj na predsjedničku administraciju bio bi još veći, posebno u vezi sa imenovanjima visokih državnih zvaničnika i sudija.
Nasuprot tome, očuvanje republikanske većine u oba doma predstavljalo bi značajnu političku pobjedu za Trampa i potvrdu da njegova politička baza ostaje dovoljno snažna da održi kontrolu nad Kongresom. Investing.com
Izbori kao uvod u predsjedničku trku 2028.
Rezultati sjutrašnjeg glasanja biće važni i zbog onoga što dolazi poslije njih. Američke političke stranke već razmišljaju o predsjedničkim izborima 2028. godine, a ovogodišnji međuizbori mogli bi pokazati ko ima bolju poziciju za početak tog političkog ciklusa.
Za demokrate bi pobjeda bila prilika da obnove samopouzdanje i pokažu da mogu ponovo mobilisati birače protiv Trampove politike. Za republikance bi očuvanje većine predstavljalo potvrdu da predsjednik i dalje ima snažnu političku podršku.
Upravo zato se ovi izbori posmatraju kao mnogo više od običnog izbora kongresnih predstavnika. Oni su test povjerenja u predsjednika, ali i pokazatelj koliko je američko društvo zadovoljno pravcem kojim se država kreće.
Neizvjesna noć za Vašington
Pred Amerikom je izborna noć u kojoj će se pažljivo pratiti svaki rezultat iz saveznih država koje odlučuju o kontroli Kongresa. Prvi rezultati očekuju se nakon zatvaranja biračkih mjesta, ali zbog razlika u pravilima prebrojavanja glasova i velikog broja glasova pristiglih poštom, konačna slika u pojedinim trkama možda neće biti poznata odmah.
Za Donalda Trampa sjutrašnji izbori predstavljaju ozbiljan politički ispit. Iako ne može izgubiti predsjednički mandat na međuizborima, može izgubiti kontrolu nad institucijama koje su do sada bile važan oslonac njegove politike.
Za demokrate je ovo prilika da pokažu da američko biračko tijelo želi drugačiji politički pravac.
Amerika tako ulazi u dan i noć koji bi mogli promijeniti odnos snaga u Vašingtonu, ograničiti ili ojačati Trampovu političku moć i odrediti ton američke politike sve do predsjedničkih izbora 2028. godine.
