Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je, nakon što se na poziv Višeg suda pojavio u sudnici u slučaju Telekom, da je postupanje suda “neozbiljno i neodgovorno političko ponašanje”, tvrdeći da “izvršna vlast pokušava da preuzme nadležnosti tužilaštva i suda”.
Đukanović je najavio krivično gonjenje svih za koje smatra da su zloupotrijebili državne institucije i nije odgovarao na pitanja tokom saslušanja pred sudijom za istragu Višeg suda. Advokatica Svetlana Vujanović kazala je da je Đukanoviću savjetovala da se ne izjašnjava o navodima iz podneska Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa niti da odgovara na ta pitanja, jer bi time, kako smatra, dao legitimitet postupku koji nije trebalo ni pokretati.
-Odazvao sam se i ovog puta, iako imam snažan utisak da je riječ o pokušaju zloupotrebe jedne državne institucije, u ovom slučaju suda. Smatram da je to politički nastavak obračuna sa mnom i politikom koja je konstituisala i dugo vodila drugačiju, građansku Crnu Goru, zasnovanu na evropskim vrijednostima – rekao je Đukanović.
Ocijenio je da je riječ o “karikaturalnom pokušaju oživljavanja jedne teme”.
Podsjetio je da je u avgustu 2025. godine, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo obavijestilo javnost da je odbacilo krivičnu prijavu iz 2019. godine, objavio autorski tekst u kojem je, kako tvrdi, objasnio sve okolnosti slučaja.Kazao je da odbacivanje prijave zbog zastarjelosti ne smatra uslugom koja mu je učinjena, navodeći da tužilaštvo nije iskoristilo mogućnost da od 2019. do 2025. godine ispita svaki detalj prijave i zauzme stav o tome da li je bilo kršenja zakona.
-Da je to urađeno, mi danas ne bismo bili ovdje i ne biste imali ovu dilemu koju postavljamo – kazao je Đukanović.
Tvrdi da je privatizacija Crnogorskog Telekoma sprovedena u skladu sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i međunarodnim demokratskim i pravnim standardima
-Ako tu bude pronađeno bilo što što je nalik na kršenje zakona, kamoli na primanje mita, ja sam odmah spreman da bez suđenja preuzmem odgovornost na sebe, u interesu dokazivanja da ova država ima snage i da ima vladavinu prava, da se svako ko je odgovoran učini zaista i pravno odgovornim – kazao je Đukanović.
Podsjetio je i da je objavio dokumentaciju Okružnog suda u Njujorku iz 2013. godine iz koje se, kako kaže, vidi da je taj sud tada saopštio da se američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC), kao nadležna institucija, ranije bavila prijavom o korupciji koja se odnosila na privatizaciju Telekoma u Sjevernoj Makedoniji, a ne Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, tokom nastavka postupka pred tim sudom priča o korupciji u vezi sa slučajem Crne Gore potpuno je isključena.
-Pogledajte, nemojte da mi vjerujete na riječ. Ovoga nema u takozvanim američkim papirima, bez obzira na to šta je ko pričao, i odavde i iz Amerike – kazao je Đukanović
Današnje saslušanje se odnosilo na sumnje u korupciju tokom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005. godine, odnosno navode da je preko konsultantskih ugovora prikrivana isplata mita.
Saslušanje je predložila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, na osnovu Odluke vlade da u ime države preuzme krivično gonjenje kao supsidijarni tužioc, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u avgustu prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja. Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda zauzelo je, potom, stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara, nakon čega je omogućeno sprovođenje predloženih dokaznih radnji.
MANS je krivičnom prijavom iz 2019. godine obuhvatio Mila i Anu Đukanović i više drugih osoba, zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije Telekoma.
Vujanović: Vlada Crne Gore izvršila protivzakonit uticaj na Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa
Advokatica Svetlana Vujanović je ocijenila da je Vlada Crne Gore izvršila protivzakonit uticaj na Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa kako bi preuzeo krivično gonjenje, što bi, prema njenom mišljenju, moglo predstavljati krivično djelo protivzakonitog uticaja.
Istakla je da državni organi moraju postupati isključivo u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti.
-Država ima svoje organe – Vladu, državno tužilaštvo, Skupštinu – i svako radi svoj posao u okviru svojih nadležnosti. Nijedan od tih organa ne može preuzimati nadležnosti onog drugog – objasnila je Vujanović.
Ona je navela da se Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa poziva na ovlašćenja iz Zakona o državnoj imovini i Zakona o državnom tužilaštvu, ali da tim propisima, kako tvrdi, nije predviđena mogućnost preuzimanja krivičnog gonjenja.
-Mržnja ne može biti osnov za preduzimanje krivičnog gonjenja – kazala je Vujanović, ocjenjujući da je postupanje u konkretnom slučaju motivisano političkim razlozima.
Prema njenim riječima, sudija za istragu je prije saslušanja trebalo da provjeri da li Vlada i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa ispunjavaju uslove iz člana 22 Zakonika o krivičnom postupku za preduzimanje gonjenja.
Vujanović je dodala da je od sudije tražila objašnjenje o tome ko u ovom postupku ima svojstvo oštećenog, kao i ko preuzima ulogu tužioca, navodeći da joj nije jasno na osnovu čega država u konkretnom slučaju nastupa kao oštećena strana.
Ukazala je i na to da se, prema njenom tumačenju, kod krivičnog djela primanja mita ne može govoriti o oštećenom licu koje bi preuzelo gonjenje umjesto državnog tužilaštva.
Vujanović je poručila da očekuje da sud zaustavi, kako je ocijenila, političko miješanje u pravosuđe.
