Objava državnog sekretara Ministarstva finansija Tarika Turkovića o porezima i doprinosima nakon uvođenja „Euro modela“ otvorila je niz pitanja na društvenim mrežama i portalima. Dok Ministarstvo ističe da će za neto zaradu od 1.250 eura porezi i doprinosi iznositi oko 62 eura, komentari građana pokazuju da ih zanimaju i druge posljedice najavljene reforme.
Jedna od bojazni koje građani iznose odnosi se na mogućnost da bi novi model mogao podstaći neprijavljivanje radnika i isplatu dijela zarade „na ruke“, što su, prema njihovom mišljenju, prethodne reforme smanjile.
„ES1 i ES2 su smanjivala sivu ekonomiju u smislu neprijavljivanja radnika ili osiguranja na manji iznos i isplate dijela ‘na ruke’. Euro model će sad sve to da vrati, tj. vratiće da ljudi rade na crno i da se ne prijavljuju uopšte“, navodi se u jednom od komentara.
Drugo najčešće pitanje odnosi se na zaposlene koji već imaju godine radnog staža. „Zarada od 1.250 eura je minimalna zarada za nekog ko sad počinje da radi. Trošak poslodavca je jasan u ovom primjeru. Ali, šta je sa dosadašnjim minulim stažom koji su zaposleni ostvarili do 2027. godine?“, pita jedan od komentatora.
U komentarima se ukazuje i na rast ukupnih troškova poslodavaca, uprkos smanjenju poreza i doprinosa.
„Nijesu problem porezi već podignuti trošak za poslodavca, ako je bruto po radniku bio 680, poslije Nove godine bruto je 1.320… Taj dio se mora ugraditi u cijene usluga i proizvoda jer, za razliku od državnih ustanova, mi kad smo u minusu idemo u bankrot“, navodi se u jednom od komentara.
Među otvorenim pitanjima je i uticaj promjena na penzije. „Šta će biti sa penzijama?“, pita jedan korisnik.
Reakcije pokazuju da građane, osim najavljenog rasta zarada i smanjenja poreza i doprinosa, zanimaju i druge posljedice novog modela: kako će se obračunavati zarade zaposlenih sa minulim radom, hoće li veći troškovi poslovanja uticati na cijene i kako će promjene uticati na penzije.
Tako se rasprava o „Euro modelu“, koji donosi značajne promjene u obračunu zarada i troškova rada, uglavnom vodi kroz objave članova Vlade i reakcije građana na društvenim mrežama. Pitanja o cijenama, minulom radu, penzijama i troškovima poslodavaca ostaju u komentarima, dok izostaje šira i ozbiljna javna rasprava o tome kako će se najavljene promjene odraziti na zaposlene, poslodavce i građane.
