Novi vizuelni i performativni trend pod nazivom „Groke“ preplavio je TikTok i Instagram u regionu, privlačeći veliku pažnju tinejdžera, ali i opravdanu zabrinutost roditelja i stručnjaka.
Grupe mladih, obučene u dugačka crna odijela sa prekrivenim licima — nalik na estetski izmijenjene, sablasne časne sestre ili mistične mračne figure — pojavljuju se na javnim mjestima, u tržnim centrima, pa i u blizini škola, snimajući dramatične i uzemirujuće video-snimke uz specifičnu muziku.
Iako je u osnovi nastao kao oblik internet estetičkog izražavanja i provokacije radi sticanja pregleda i lajkova, fenomen „Groke“ brzo je dobio i svoju mračniju stranu u svakodnevnom životu.
Od internet atrakcije do uznemiravanja javnosti
Naziv trenda povezuje se sa likom Groke (Morra) — hladnim, strašnim bićem iz popularne kulture koje svojom pojavom ledi okruženje. Na mrežama, ovaj koncept se transformisao u performans u kojem grupa učesnika u tišini stoji ili hoda među prolaznicima, izazivajući šok i neprijatnost.
Međutim, ono što je u početku djelovalo kao bezazleni maskenbal ili viralni TikTok izazov, u mnogim gradovima Crne Gore i Srbije pretvorilo se u problem.
Zastrašivanje i provociranje prolaznika
Organizovane grupe tinejdžera u ovim maskama zloupotebljavaju anonimnost pa u večernjim satima presreću i plaše mlađu djecu ili starije sugrađane po parkovima i ulazima zgrada.
Pokriveno lice i skrivanje identiteta otvorili su prostor za zloupotrebu — od vršnjačkog ismijavanja i snimanja žrtava bez pristanka, do incidenata i uništavanja imovine pod izgovorom „snimanja izazova za TikTok“.
Između manipulatorskih grupa i virtuelnog pritiska
Stručnjaci za bezbjednost na internetu i psiholozi upozoravaju da se iza ovakvih trendova često kriju dublji mehanizmi zloupotrebe mladih.
Tinejdžeri su spremni na rizična ponašanja i narušavanje sopstvene i tuđe bezbjednosti kako bi njihov sadržaj postao viralni hit, pri čemu nijesu svjesni mogućih pravnih i zakonskih posljedica remećenja javnog reda i mira.
Pozivi na okupljanja „Groka“ često se šire putem zatvorenih grupa na Telegramu i Discordu. U takvim okruženjima, anonimni organizatori mogu manipulisati maloljetnicima da izvode sve ekstremnije zadatke na terenu.
Policija i nadležne službe u regionu u više navrata su apelovale na roditelje da obrate pažnju na ponašanje djece na mrežama, naglašavajući da skrivanje iza maski ne oslobađa od odgovornosti ako dođe do ugrožavanja bezbjednosti građana.
Gdje je granica između zabave i opasnosti?
Fenomen „Groke“ slikovit je primjer koliko se granica između digitalnog performansa i stvarnog života lako briše. Dok tinejdžeri u ovome vide način da budu primijećeni i prihvaćeni u svojoj vršnjačkoj grupi, javnost i porodica suočavaju se sa izazovom kako da na vrijeme prepoznaju trenutak kada bezazleni trend preraste u vršnjačko nasilje ili zloupotrebu.
Ključ rješenja leži u pojačanom nadzoru roditelja, otvorenom razgovoru o posljedicama anonimnog ponašanja u javnosti i brzoj reakciji škola i institucija.
