Hapšenje Marka Krička, načelnika Uprave kriminalističke policije Srbije, i Boška Sekulovića, načelnika Službe za suzbijanje kriminala, otvorilo je pitanje da li je slučaj ubistva na Senjaku postao sredstvo za obračun unutar policijskog vrha. Obojica su privedena jutros po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, a povod je krivična prijava koju su advokati Veselina Milića podnijeli još 30. jula ove godine.
Prijava je podnijeta prije tri mjeseca, a hapšenje je uslijedilo 1. novembra tako da tajming nameće pitanje da li se iza policijsko-pravnog postupka krije i sukob različitih struja unutar Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Od osumnjičenog do podnosioca prijave
Veselin Milić, sada pomoćnik direktora policije i nekadašnji načelnik Policijske uprave Beograd, našao se u središtu istrage ubistva Aleksandra Nešovića, zvanog Baja, u restoranu „27” na Senjaku, 12. maja 2026. godine.
Milić je uhapšen 15. maja, nakon što je policija protiv njega podnijela krivičnu prijavu. Sumnjičio se da je pomagao počiniocu nakon ubistva, odnosno da je učestvovao u prikrivanju tragova zločina. U pritvoru je proveo više od 50 dana.
Više javno tužilaštvo u Beogradu kasnije je odbacilo sumnju da je pomagao počiniocu, nakon što je utvrđeno da nema dokaza koji bi ga povezali sa uklanjanjem tragova. Međutim, postupak protiv njega nije u potpunosti obustavljen. Tužilaštvo ga tereti za neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca, kao i falsifikovanje službene isprave. Prema navodima optužbe, Milić je nakon ubistva dobio telefonski poziv vlasnika restorana, ali događaj nije prijavio nadležnim organima, a kasnije je sačinio službenu bilješku sa, kako se sumnja, neistinitim podacima.
Milić je, međutim, preko svojih advokata uzvratio krivičnom prijavom protiv ljudi koji su rukovodili policijskom akcijom nakon ubistva – Marka Krička i Boška Sekulovića.
Advokati su tvrdili da dvojica policijskih rukovodilaca nijesu tužilaštvu dostavili sve dokaze kojima su raspolagali, a koji su, prema njihovom stavu, mogli pokazati da su navodi protiv Milića bili netačni. U prijavi se navodi i sumnja da su dokazi i iskazi prilagođavani unaprijed formiranoj verziji događaja.
Sukob nije počeo “Senjakom”
Već dan nakon podnošenja prijave, 31. jula, portal N1 objavio je tekst pod naslovom „Veselin Milić krivičnim prijavama uzvraća udarac: Sukob sa Kričkom koji ne traje od juče”. U tekstu su iznesene tvrdnje da odnosi između Milića i Krička nijesu bili dobri ni prije ubistva na Senjaku.
Istog dana Nova.rs objavila je izjavu Slavice Radovanović, nekadašnje pukovnice MUP-a, koja je ocijenila da slučaj od početka izgleda kao obračun između suprotstavljenih grupa unutar Ministarstva unutrašnjih poslova.
Sada, tri mjeseca kasnije, upravo ta prijava dovela je do privođenja dvojice visokih policijskih funkcionera. Kričak je vodio akciju nakon ubistva u kojoj je Milić prvobitno bio osumnjičen, dok je Sekulović takođe bio obuhvaćen prijavom njegovih advokata.
Ko je odlučio da se prijava aktivira baš sada?
Kričak je i prije slučaja Senjak često bio u fokusu kroz brojne javne optužbe za nasilje nad studentima tokom protesta 2025. godine. Studentkinja Nikolina Sinđelić optužila ga je za fizičko zlostavljanje i prijetnje, a tužilaštvo je tim povodom pokrenulo predistražne radnje. I drugi studenti iznosili su tvrdnje o nasilju i prijetnjama tokom policijskih privođenja.
Za te optužbe nije objavljen konačan tužilački ili sudski epilog protiv Krička.
Da li je hapšenje stvarno utvrđivanje odgovornosti ili je slučaj postao instrument obračuna u vrhu srpske policije tik pred promjenu vlasti, pokazaće način na koji će se postupak dalje razvijati i dokle će istraga zaista dosegnuti. Za sada je izvjesno da je prijava čovjeka koji je i sam bio uhapšen u istoj istrazi dovela do hapšenja dvojice najviših policijskih rukovodilaca.
