Bivši haker Ilja Lihtenštajn upozorio je da bi razvoj vještačke inteligencije mogao značajno da promijeni svijet sajber kriminala. Prema njegovim riječima, AI bi uskoro mogao da omogući i osobama bez naprednog tehničkog znanja da izvode složene hakerske napade. U razgovoru za CNN osvrnuo se i na nedavni napad na kripto-berzu Binance, tokom kojeg je ukradeno više od šest milijardi dolara.
Lihtenštajn je u javnosti poznat po jednom od najvećih slučajeva krađe kriptovaluta. On je 2023. godine, zajedno sa suprugom Heder Morgan, priznao krivicu za pranje novca povezanog sa hakovanjem kripto-berze Bitfinex iz 2016. godine. Vrijednost ukradenih sredstava procijenjena je na oko 4,5 milijardi dolara. Osuđen je na pet godina zatvora, ali je u januaru ove godine prijevremeno pušten na slobodu.
Danas tvrdi da se više ne bavi kriminalnim aktivnostima, već da radi kao takozvani etički haker, odnosno stručnjak koji koristi svoje znanje kako bi otkrivao bezbjednosne propuste i pomagao u zaštiti sistema od napada.
Napadači uvijek traže najslabiju kariku
Govoreći o napadu na Binance, Lihtenštajn potvr]uje da ima “rukopis” sjevernokorejskih hakerskih grupa. Postoji sumnja da su napadači u sistem ušli preko kompromitovanog računara jednog od zaposlenih.
-Napadači uvijek traže najslabiju kariku. Neće pokušavati da provale direktno na Binance, jer je tamo zaštita veoma jaka. Mnogo im je lakše da pronađu zaposlenog kojeg mogu prevariti i preko njegovog računara doći do sistema – objasnio je.
Zato, kako ističe, nije dovoljno zaštititi samo glavne pristupne tačke. Bezbjednost mora obuhvatiti svaki mogući ulaz u sistem, uključujući uređaje zaposlenih i internu mrežu.
Prvih 48 sati može presudno
Lihtenštajn upozorava da istražitelji nakon velike krađe kriptovaluta imaju veoma malo vremena da reaguju. Napadači nastoje da što prije prebace sredstva na veliki broj različitih digitalnih novčanika, podijele ih na manje iznose i potom ih zamijene za druge kriptovalute.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se ovakve operacije mogu automatizovati uz pomoć AI agenata. To znači da se veliki broj transakcija može izvršavati izuzetno brzo, što istražiteljima dodatno otežava posao.
View this post on Instagram
Ukradeni novac nije lako pretvoriti u upotrebljiv novac
Prema Lihtenštajnu, sama krađa kriptovaluta nije nužno najteži dio kriminalne operacije. Mnogo veći izazov za napadače nastaje kada pokušaju da prikriju porijeklo novca i pretvore ga u sredstva koja mogu slobodno koristiti. Problem je u tome što su transakcije na Bitcoin blokčejnu javno dostupne. To znači da istražitelji, ali i specijalizovane kompanije, mogu pratiti kretanje sredstava između različitih digitalnih novčanika.
Danas postoje veoma napredni alati koji omogućavaju analizu blokčejn transakcija i povezivanje aktivnosti koje na prvi pogled djeluju nepovezano.
Dodatnu prepreku predstavljaju i kompanije koje izdaju pojedine kriptovalute. Teter, na primjer, u određenim slučajevima može zamrznuti tokene povezane sa kriminalnim aktivnostima, čime se napadačima onemogućava raspolaganje tim sredstvima.
Lihtenštajn kaže da se i kriminalne grupe zbog toga nalaze pod velikim pritiskom. Moraju brzo da premjeste i zamijene ukradeni novac, prije nego što istražitelji uspiju da identifikuju transakcije i blokiraju sredstva.
Nekada je raspolagao sa više od 100.000 bitkoina
Govoreći o sopstvenom iskustvu, Lihtenštajn je otkrio da je u jednom trenutku raspolagao sa više od 100.000 bitkoina. Tvrdi da mu novac nije bio jedini, pa čak ni glavni motiv, već da ga je mnogo više privlačio tehnički izazov koji je nosilo hakovanje.
-Znam da je teško povjerovati, ali novac mi nije bio glavna motivacija. Mnogo više me je zanimao tehnički izazov, zbog čega nijesam mnogo trošio – rekao je, dodajući da se pojedini detalji mogu pronaći i u sudskim dokumentima. Objasnio je i da je koristio različite naloge na kripto-platformama, uključujući one otvorene preko posrednika i pod lažnim identitetima, kako bi otežao povezivanje transakcija sa sobom.
Kako je pokušavao da sakrije tragove novca?
Jedna od metoda koju je koristio poznata je kao „chain hopping“. Riječ je o prebacivanju kriptovaluta između različitih blokčejn mreža, sa ciljem da se istražiteljima oteža praćenje njihovog porijekla. Lihtenštajn je opisao kako je sredstva dijelio na manje depozite, postepeno ih prebacivao i mijenjao za druge kriptovalute. Takav postupak zahtijeva od istražitelja da povežu transakcije koje se odvijaju na različitim blokčejn mrežama, što može dodatno zakomplikovati istragu. Pored toga, korišćenje većeg broja novčanika, manjih transakcija i različitih identiteta može otežati prepoznavanje obrazaca koji ukazuju na pranje novca.
Upravo to što je nekada zahtijevalo mnogo vremena i tehničkog znanja danas se, uz pomoć vještačke inteligencije, može automatizovati i obavljati mnogo brže.
-Ono što je danas istovremeno fascinantno i zastrašujuće jeste činjenica da živimo u eri vještačke inteligencije. Sve ove operacije sada mogu da se automatizuju nevjerovatnom mašinskom brzinom – upozorio je.
Imati, a nemati
Na kraju razgovora za CNN Lihtenštajn se osvrnuo i na psihološku stranu života sa ogromnom količinom ukradenog novca koji nije mogao slobodno da koristi. Priznao je da je takva situacija bila izuzetno stresna, jer posjedovanje velikog bogatstva ne znači mnogo ako stalno morate da brinete o tome da li će vas neko otkriti i da li će vam sredstva biti oduzeta.
