Crno more dobija novu bezbjednosnu dimenziju: trgovački brodovi koji prevoze robu između ukrajinskih, rumunskih, bugarskih i turskih luka sve češće se nalaze u prostoru u kojem ratni rizik više nije ograničen na obalu i vojne ciljeve.
Najozbiljniji incident dogodio se u bugarskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, gdje su dronovi napali dva komercijalna broda. Brod ALFA WATAN teško je oštećen i potonuo, dok je na brodu ABLE izbio požar. Svih 18 članova posade ABLE-a je spašeno, dok se za deset članova posade ALFA WATAN i dalje traga.
Napad je posebno značajan zbog lokacije. Incident se dogodio oko 70 nautičkih milja istočno od bugarske obale, unutar bugarske ekskluzivne ekonomske zone. Riječ je o prvom poznatom napadu na trgovačke brodove u tom dijelu bugarske pomorske zone, što je otvorilo pitanje koliko je bezbjedan civilni pomorski saobraćaj u zapadnom Crnom moru.
Posada ALFA WATAN-a imala je svega nekoliko minuta
Najpotresniji detalj rekonstrukcije napada jeste brzina kojom se sve dogodilo.
Prema podacima bugarskog načelnika odbrane, admirala Emila Eftimova, pomorski koordinacioni centar primio je alarm sa ALFA WATAN-a u 2.54 ujutro. U 3.05 bugarski brod DIOSCURIA, koji je krenuo prema mjestu događaja, uočio je vazdušne dronove kako udaraju u ALFA WATAN. Svjedoci su potom registrovali eksploziju i potonuće broda.
Eftimov je rekao da je posada potonulog broda imala približno tri minuta za reakciju nakon početka napada. Noć, iznenadni udar i brzina kojom je brod pretrpio kritična oštećenja objašnjavaju zašto nije bilo vremena za organizovanu evakuaciju.
Na mjestu gdje je ALFA WATAN potonuo pronađeni su tragovi spasilačke opreme, uključujući prevrnute splavove i prsluke za spasavanje. Međutim, nijedan član posade nije pronađen u prvim fazama potrage.
Činjenica da je na brodu bilo deset ljudi daje dodatnu težinu operaciji traganja i spašavanja. Pitanje više nije samo šta se dogodilo brodu, već da li je dio posade uspio da napusti plovilo i, ako jeste, gdje su ljudi završili nakon potonuća.
Drugi brod, ABLE preživio je napad. Brod pod zastavom Palaua pogođen je i na njemu je izbio požar, ali je posada uspjela da napusti plovilo. Svih 18 članova posade je evakuisano i prebačeno na sigurno, uz nekoliko povrijeđenih članova posade.
Time se dobija dramatična slika istog napada: jedan brod nestaje pod površinom mora, dok se posada drugog spašava.
Bugarske vlasti istovremeno moraju da procijene i eventualni rizik od zagađenja mora, jer se sa potonulim brodom mogu povezati gorivo i druge potencijalno opasne materije.
Ko je lansirao dronove?
Najvažnije pitanje još nema konačan odgovor.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je riječ o ruskom napadu i da su korišteni i vazdušni i pomorski dronovi. Ukrajinska strana incident povezuje sa širim ruskim napadima na infrastrukturu i civilne ciljeve u Crnom moru.
Bugarske vlasti, međutim, ne potvrđuju rusko porijeklo dronova.
Bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov rekao je da bi za pouzdanu procjenu bilo potrebno analizirati ostatke dronova ili imati priznanje, odnosno preuzimanje odgovornosti. Bez takvih dokaza, Bugarska ne želi da zaključi da iza napada stoji Rusija.
Politički je velika razlika između tvrdnje da je civilni brod napadnut u zoni rata i potvrđenog zaključka da je Rusija napala trgovački brod u pomorskoj zoni članice NATO-a.
Zbog toga se incident za sada tretira kao ozbiljna bezbjednosna prijetnja, ali ne i kao potvrđeni ruski napad na teritoriju NATO-a.
EEZ nije isto što i teritorijalne vode
Brodski napadi dogodili su se unutar bugarske ekskluzivne ekonomske zone, ali izvan teritorijalnih voda Bugarske. Teritorijalno more države proteže se do 12 nautičkih milja od obale, dok EEZ ide znatno dalje.
To ne znači da je incident bez posljedica za Bugarsku. Naprotiv, riječ je o njenoj pomorskoj zoni i o civilnim brodovima koji plove u neposrednom regionalnom okruženju. Ali činjenica da se napad dogodio izvan teritorijalnih voda važna je za međunarodnopravni i politički odgovor.
Upravo zato događaj zasad nije prerastao u situaciju u kojoj bi NATO morao da odgovara na pitanje kako reagovati na potvrđeni oružani napad na teritoriju jedne svoje članice.
Incident kod Bugarske dio je šire slike
Posebnu težinu daje činjenica da se napad kod Bugarske nije dogodio izolovano.
Nedugo prije njega, trgovački brod ROYAD MAMMADOV zapalio se i potonuo u rumunskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni. Rumunske vlasti potvrdile su da je 11 članova posade spašeno, dok su dvije osobe stradale. Ukrajina je i u tom slučaju tvrdila da su brod pogodili ruski dronovi.
ROYAD MAMMADOV prevozio je žito iz ukrajinske luke Izmail prema Italiji. Incident se dogodio u zoni kroz koju prolazi komercijalni pomorski saobraćaj, a ne u neposrednoj blizini aktivne linije fronta.
Kada se taj slučaj posmatra zajedno sa napadom kod Bugarske, slika postaje drastičnija: dva incidenta sa civilnim brodovima u pomorskim zonama Rumunije i Bugarske dogodila su se u kratkom vremenskom razmaku.
To otvara pitanje da li je riječ o pojedinačnim incidentima ili o novom obrascu u kojem komercijalni brodovi postaju dio rizika koji je ranije bio vezan prvenstveno za ukrajinsku obalu.
Rizik više nije samo ukrajinski
Crno more je jedna od ključnih ruta za izvoz žitarica, sirovina i druge robe. Njime prolaze brodovi različitih zastava i vlasnika, često između luka koje pripadaju državama koje nisu direktno uključene u rat.
Napadi na takva plovila mogu imati posljedice daleko izvan samog mjesta incidenta.
Veći rizik znači skuplje osiguranje, promjene ruta, duže putovanje i veće troškove transporta. Još važnije, ako posade počnu procjenjivati određene dijelove Crnog mora kao područje visokog rizika, kompanije mogu biti primorane da mijenjaju način poslovanja ili izbjegavaju pojedine pravce.
Bugarski premijer Rumen Radev upozorio je upravo na takvu mogućnost, navodeći da napadi na civilne brodove predstavljaju ozbiljan problem za regionalnu i međunarodnu bezbjednost. Evropska komisija je napade na civilne brodove i njihove posade ocijenila kao neprihvatljive.
Zašto ovo još nije velika NATO kriza?
Odgovor je u kombinaciji tri činjenice: mjesto napada, nedostatak konačne atribucije i činjenica da nijedna strana još nije preuzela odgovornost.
Ako se utvrdi da su brodove zaista napali ruski dronovi, politička težina incidenta značajno će porasti. Tada bi evropske države morale da razmatraju pitanje kako zaštititi civilnu plovidbu u pomorskim zonama svojih članica.
Za sada, međutim, nema dovoljno javno potvrđenih dokaza da bi se taj zaključak mogao izvesti bez rezerve.
Zato su reakcije evropskih institucija oštre, ali oprezne. Evropska komisija osuđuje napade, Bugarska pokreće istragu i pojačava nadzor, dok NATO zasad ne pripisuje odgovornost nijednoj strani.
Pitanje koje ostaje
Najvažnije pitanje više nije samo ko je pogodio brodove. Nego da li je zapadno Crno more postalo novo područje rizika za civilnu plovidbu.
Sudbina deset članova posade ALFA WATAN-a biće najneposredniji odgovor na ljudsku cijenu ovih napada. Istraga o ostacima dronova mogla bi dati odgovor na pitanje njihovog porijekla. Ostaje da se vidi i da li su ovo izolovani događaji ili dio šire promjene načina na koji se rat u Ukrajini preliva izvan ukrajinskih voda.
Za sada je sigurno samo jedno: trgovački brodovi u zapadnom Crnom moru više ne mogu rizik posmatrati isključivo kroz ono što se događa na kopnu. Ratni dronovi stigli su do pomorskih ruta kojima svakodnevno prolaze brodovi sa civilnim posadama i teretom za međunarodno tržište.
A što se veći broj takvih incidenata bude bilježio u vodama Rumunije i Bugarske, to će pitanje bezbjednosti plovidbe postajati manje pomorski, a sve više evropsko i NATO pitanje.
