Koliko daleko Rusija može da ide u provjeravanju odlučnosti NATO-a, a da ne izazove otvoreni vojni sukob sa najmoćnijim vojnim savezom na svijetu? To pitanje postaje sve važnije za evropsku bezbjednost, posebno za države na istočnom krilu Alijanse, koje ruske vojne aktivnosti i rat u Ukrajini doživljavaju kao neposrednu prijetnju.
Predsjednik Letonije Edgars Rinkjevič upozorio je da se „Putinov apetit za rizikom povećava“. Takva procjena odražava zabrinutost baltičkih država da Moskva ne mora nužno pokušati da pokrene veliki rat protiv NATO-a kako bi oslabila savez. Dovoljno bi moglo biti da postepeno ispituje njegove reakcije, traži slabosti u koordinaciji članica i procjenjuje koliko su one spremne da rizikuju zarad odbrane svojih saveznika.
Jedan od najosjetljivijih scenarija jeste takozvani hibridni rat — djelovanje koje ostaje ispod praga otvorenog vojnog sukoba. Ono može uključivati sajbernapade, sabotaže infrastrukture, dezinformacione kampanje, ometanje navigacionih sistema i provokacije u vazdušnom prostoru. Takve aktivnosti otežavaju utvrđivanje odgovornosti i postizanje dogovora među saveznicima o tome kako treba odgovoriti.
Pretjerano alarmiranje može ići na ruku Kremlju ako među evropskim građanima stvori osjećaj da je sukob neizbježan. S druge strane, potcjenjivanje manjih provokacija moglo bi ohrabriti dalje testiranje granica. Izazov za NATO zato nije samo da raspolaže dovoljnom vojnom snagom već i da jasno pokaže da će odgovoriti na prijetnje, a da pritom izbjegne nepotrebnu eskalaciju.
Koliko daleko Vladimir Putin može da ide zavisiće, dijelom, od procjene ruskog rukovodstva o tome koliko su saveznici jedinstveni i koliko su spremni da podnesu troškove odbrane. Ako Moskva zaključi da postoje ozbiljne pukotine u njihovoj odlučnosti, mogla bi pokušati da ih iskoristi. Ako, međutim, naiđe na koordiniran i vjerodostojan odgovor, prostor za takve provokacije biće uži.
Najveći test NATO-a vrlo vjerovarno neće biti veliki napad koji svi mogu jasno prepoznati, već niz manjih incidenata na koje svaki saveznik mora odgovoriti istim pitanjem: gdje je granica koju Rusija ne smije da pređe?
