Slučaj rasističkog incidenta u autobusu na relaciji Kotor–Perast koji je početkom oktobra potresao javnost, kada su maloljetnici uznemiravali turistkinju azijskog porijekla, ogolio je dublje pukotine u sistemu vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori.
Iako je policija efikasno reagovala, a incident naišao na osudu javnosti, ostalo je ključno pitanje: kako je moguće da djeca uzrasta od 14 do 16 godina pokazuju otvorenu netrpeljivost, dok okolina uglavnom okreće glavu?
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) tim povodom su podsjetili na alarmantne podatke koji pokazuju da ovakvi događaji nijesu izolovani incidenti. Prema istraživanju Foruma MNE, gotovo četvrtina ispitanih učenika iskazala je zabrinjavajuću socijalnu distancu prema drugima i drugačijima, dok se nasilje sve češće prihvata kao legitiman način rješavanja problema.
Upravo zbog toga civilni sektor – predvođen HRA, Centrom za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA-om – duže vrijeme insistira na hitnom i sistematskom rješenju: vraćanju građanskog vaspitanja i obrazovanja u status obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama, koji je izgubilo još 2017. godine.
Iako Strategija reforme obrazovanja prepoznaje značaj ove oblasti, ona do danas nije propisala njegov obavezni status. Nevladine organizacije upozoravaju da osuda nakon incidenata nije dovoljna i da država ima obavezu da obezbijedi sistemsko obrazovanje o ljudskim pravima, kako djeca ne bi učila da budu samo građani svoje ulice, već empatični građani svijeta.
